Ovaj rad istražuje problematiku štete od divljači i različite metode kojima se može spriječiti ili smanjiti nastanak štete. U prvom dijelu rada, obavlja se teorijska analiza štete od divljači. Definiraju se ključni pojmovi vezani uz štetu koju divljač može prouzročiti na poljoprivrednim površinama i u šumama. Analiziraju se postojeći zakoni o lovstvu koji reguliraju ovu problematiku te zakonska regulativa koja definira postupke u slučaju štete od divljači. Nadalje, rad istražuje kako nastaje šteta od divljači u šumi i na poljoprivrednim površinama. Prepoznaju se različiti uzroci štete, kako bi se bolje razumjeli načini sprječavanja i smanjenja njezine pojave. U drugom dijelu rada, analiziraju se različite metode sprječavanja štete od divljači. Poseban naglasak stavljen je na partnerstvo i edukaciju s vlasnicima i korisnicima površina izvan lovišta. Prikazuju se i mehaničke metode koje se mogu primijeniti, kao što su izgradnja ograda i drugih zaštitnih barijera. U sklopu bioloških metoda, istražuju se načini kako pomoću bioloških sredstava kontrolirati populaciju divljači i smanjiti štetu. Također, razmatraju se repelenti koji mogu odbijati divljač od poljoprivrednih površina i šuma. Na kraju, rad se bavi i izgonom divljači, upotrebom zaštitnih sredstava i plašila kako bi se spriječio njen pristup područjima koja su osjetljiva na štetu. Rad pruža dublji uvid u problematiku štete od divljači i različite metode koje su dostupne za sprječavanje i smanjenje štete. Edukacija vlasnika i korisnika površina izvan lovišta, kao i primjena mehaničkih i bioloških metoda, mogu biti ključne strategije u borbi protiv ove vrste štete. Uz to, korištenje repelenata, zaštitnih sredstava i plašila također se pokazuje kao učinkovit pristup u očuvanju poljoprivrednih površina i šuma od nepoželjnog djelovanja divljači. Sve navedene metode mogu se primijeniti pojedinačno ili u kombinaciji, ovisno o specifičnim uvjetima i potrebama svakog pojedinog područja.