Naslov Mirovinski sustav u Republici Hrvatskoj Autor Irena Polović Mentor Željko Martišković (mentor) Član povjerenstva Željko Martišković (predsjednik povjerenstva) Član povjerenstva Jasna Sabljarić (član povjerenstva) Član povjerenstva Nikolina Smajla (član povjerenstva)Član povjerenstva Ivana Varičak (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Veleučilište u Karlovcu Datum i država obrane 2017-03-02, Hrvatska Znanstveno / umjetničko DRUŠTVENE ZNANOSTI Sažetak Mirovinsko osiguranje program je socijalnog osiguranja. Sustav djeluje tako da tijekom svoga radnoga vijeka članovi sustava i njihovi poslodavci plaćaju doprinose iz plaća i na plaće. Umirovljeni članovi ostvaruju pravo na mirovinu, djelomično utemeljeno na njihovim doprinosima. Osiguranje također daje naknade za invalide i za članove obitelji invalidnih i umirovljenih radnika. Tijekom devedesetih godina, mirovinski sustav na različite je načine bio posljednje utočište za zbrinjavanje postojećih viškova radne snage. Tijekom desetljeća postojala je slaba povezanost doprinosa i mirovine te su, s obzirom na dobnu strukturu, žene dobivale više nego muškarci, dok se invalidske i obiteljske mirovine i nadalje određuju na povoljniji način od starosnih mirovina. Reforma mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj započela je donošenjem i početkom primjene Zakona o mirovinskom osiguranju kojim je od 1999. na nov način uređeno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti. Temeljna svrha hrvatske mirovinske reforme usporavanje je priljeva novih korisnika mirovina, smanjivanje tereta financiranja mirovinskog osiguranja te usklađivanje mirovinskog osiguranja s novonastalim tržišnim uvjetima u gospodarstvu. Za budućnost mirovinskog sustava presudan je Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 102/98) kojim je uvedeno trodijelno mirovinsko osiguranje, drugi i treći stup osiguranja, kapitalno financiranje, određeni doprinosi i osobni računi mirovinske štednje. Osnovani su mirovinski fondovi gdje osiguranici, u sklopu druge i treće razine mirovinskog sustava, uplaćuju svoje doprinose. Mogu biti obvezni mirovinski fondovi (drugi stup) ili dobrovoljni mirovinski fondovi (treći stup). Mirovinski sustav zapeo je u tranziciji na pola obavljena posla, zadnjim izmjenama učinjen je korak prema većoj financijskoj održivosti, no to nije dovoljno ni za buduće umirovljenike, ni za državni proračun. I dok je potkapitaliziranost mirovinskih sustava svojevrsno iznenađenje za Nijemce ili Britance, u Hrvatskoj se neformalno već dugo govori da na mirovinu ne treba računati kao opciju za mlađe generacije. Omjer radnika i umirovljenika sve je nepovoljniji. Ako se takvi trendovi nastave, mirovinski će sustav već krajem iduće godine postati neodrživ jer će se broj onih koji uplaćuju mirovinsko osiguranje i umirovljenika u potpunosti izjednačiti. Mnogi analitičari stoga drže kako državnu mirovinu ubuduće valja promatrati isključivo kao zaštitnu mrežu, a ne kao primanja koja bi mogla osigurati mirnu starost.
Sažetak (engleski) Pension insurance is a social security programme. The system is functioning in a way that all of its members during their working life, together with their employers, pay contributions from and to salaries. Pension insurance is also giving compensation to disabled persons and to the family members of disabled and retired members. During the 1990's, pension system has been in various ways somewhat of a last resort for existing workforce surplus which needed to be taken care of. Over the decade, there has been a weak connection of contributions and pensions, where due to age structure women received higher benefits than men, while disability and family pensions are still being determined at the detriment of old-age pensions. Reform of Croatian pension system has started in 1999 by adopting and setting into force Law on Pension Insurance founded on a new generational solidarity principle. The main purpose of Croatian pension reform is backlash of inflow of new pension beneficiaries, downsizing of financial burden and reconciliation of retirement system with the latest labor market conditions. The Law on Pension Insurance (OG 102/98) is of utmost importance for the future of pension system, introducing the tripartite pensions insurance, second and third pillar, capital financing as well as defining contributions and personal pension savings accounts. Pension funds have been set up in the way that the beneficiaries within second and third level of the system pay their own contributions. These funds are either obligatory (the 2nd pillar) or voluntary (the 3rd pillar). The pension system is stuck in a transition while its mission is only half-achieved. With its latest modifications, a step towards improved financial sustainability has been made, however, this will not suffice neither for future retirees nor for the State budget. Whereas the undercapitalization of pension systems has been a surprise for Germany or Great Britain, in Croatia there is already an unofficial attitude saying that pension should not be an option for a younger generations, due to the even more unfavorable ratio of workforce and retirees. If these trends continue, Croatian pension system could become unsustainable by the end of the next year due to total equalization of number of workmen who pay their contributions and the number of retirees. Therefore, many analysts are convinced that state pension should be considered rather as a safety network instead as an income which could ensure one's peaceful elderly life.
Ključne riječi
mirovinsko osiguranje
socijalno osiguranje
starosne mirovine
reforma mirovinskog sustava
financijska održivost
generacijska solidarnost
Ključne riječi (engleski)
pension insurance
social security
old-age pensions
pension system reform
financial sustainability
generational solidarity
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:128:687332 Studijski program Naziv: Poslovno upravljanje Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2017-07-06 11:40:22
